Već u devetnaestom stoljeću profesor D’Arsonval dao je veliki doprinos nastajućem području elektrofiziologije, proučavanju učinaka električne energije na biološke organizme.
D’Arsonval je rođen u Château de la Borie, u mjestu La Porcherie, Haute Vienne u Francuskoj. Studirao je medicinu u Limogesu i Parizu, a doktorirao je medicinu 1877. godine. Od 1873. do 1878. bio je pomoćnik Claudea Bernarda, jednog od utemeljitelja eksperimentalne fiziologije. Nakon Bernardove smrti pomagao je Charles-Edouardu Brown-Sequardu (1817. – 1894.) kao predavač, a kad je Brown-S’Equard umro 1894., zamijenio ga je kao profesor na College de France.
Pod utjecajem Bernarda D’Arsonval je odlučio svoj život posvetiti istraživanju. Godine 1892. postao je ravnatelj novog laboratorija za biofiziku na College de France i na tom je mjestu ostao do 1910. godine. Njegov glavni doprinos bio je u elektrofiziologiji. Od 1889. nadalje D’Arsonval je proveo prva istraživanja fizioloških učinaka izmjenične struje na tijelo. Otkrio je da struje s frekvencijom većom od 5000 Hz ne uzrokuju mišićne kontrakcije i živčano stimulirajuće učinke električnog udara. Umjesto toga činilo se da imaju blagotvorne učinke. Bio je pionir na području terapijske uporabe visokofrekventne struje u tijelu i tako osnovao područje elektroterapije. Razvio je rezonantni uređaj za generiranje struja od 0,5 do 2 MHz pod nazivom “D’Arsonval struje” za terapiju koja je postala poznata kao darsonvalizacija.
Darsonvalizacija je električna tehnologija u kojoj pulsna izloženost tijela visokom naponu (20 do 40 kW) i frekvenciji (110 do 140 kHz) te niskoj sili (0,015 do 0,2 A) pruža terapijski učinak bez boli. Poslije se primjenjivala za dijatermiju. Kapacitivna dijatermija ili dubinsko zagrijavanje neizostavna je metoda liječenja u fizioterapiji.